A Comparative Vocabulary of the Fuyuge, Afoa, and Kovio Languages
Reading edition
Prepared by Sidney H. Ray, M.A.
[From the MSS. of Rev. Father Egedi, Rev. P.J. Money, and Dr. W.M. Strong. Words in square brackets from “Antropos,” II., pp. 1016–1021. Cf. Appendix V.]
Mafulu Kambisa Korona Afoa Kovio
Adze so(ve) so(nda) itau kealeve labian)ed
Areca-nut kese kesi soroma iluve; [vonuve] koveo; [auliri-koyo]
Arm bodo(le); matange (shoulder) ia; kosa (shoulder) ya kalab; [kala(pe)] malau; [malao]
Armlet koio(ne) (cane); matsi(ne) (shell) ino (cane) — [torite; litsi] [loria]
Arrow fod’ u’ komome — fode — [kilelupa]
Ashes foye hoi — enamiro3; pita; [sepe] iziuvate; [itekamite]
Backbone bane bano — [momo(pe) (back)] —
Bad ko(ye) — ko k=o=ali kep)ip; [amifu]
Bag, Basket anon(ne) ha(netted) — [lamui] [lamui]
Bamboo bione; e(re) (pipe) e tobo4 ila; [vioni; ila (pipe)] nelele; [pidele; nerele (pipe)]
Banana ambe — haba pelai teri; [teli]
Barter davani — — tvatava5 —
Beard anama(le) hanama — — —
Belly ombo(le) hombo (stomach) obo aniami; [aniame (abdomen); kutote (belly)] dapoale; [data]
Belt (waist string) ganinge; ganingame (bark); tafade (ratan) misu — [terite; afafe; teupe] [tabatsio; talakota]
Bird nembe neba nebe kile id)ep; [ite]
Bite angale (of men); itede (of dog) — — kanaiva —
Black dube — duba lumatu alolamala; [tumuta].
Blood tana(le) — tana ilive uiau-toro; [ueho].
Boat — — asi6 — —
Body mule — — [kotsi(pe)] ulan-utoro ; [koki].
Bone fude — ufudi kemiabi kateleru.
Bow, n fode — fode — —
Bowels taride; gige — — [kimu(ve)] [tsikamaki].
Branch bodo(le); gobe (young) — uga ietami litaud
Breast ouba duda; kononda7 (chest); bononga (breast-bone) — talate [opipe] apiteu; [apetei (woman’s)].
Bring yetsia (up); yayeitsie (down) — neda ainakava [boale?].
Bury mudi — — alota —
Butterfly keneke — kaneke gotaubi —
By an Bye dedi; ido(ve) (not yet) gadavi — [epe (not yet)] —
Cane yokome; seene (ratan) ongo — — —
Charcoal — urugum orugu (ena)imiti8 —
Cheek omenge hanan — — —
Chest kavale kononda konode kaluvi lipat; [ulako].
Chief ame(de) — — — —
Child mele; ese (son); ame(le) (girl); ayame(le) (small) isa; isoko (boy); amuri (girl) isia lu [lu; pie (boy); epi (girl)] nekeotoro; [koemala; feimala (boy); nalemala; etaofu (girl)].
Chin ana ana — [natau(pe)] [akumare].
Claw (of bird) fodo(le) — bodo9 kila karabe —
Cloth (native) kogo(ve) hudo — [etape] [tsimika].
Cloud unu(me) — — ulua; [ponive] unida; [lariatsi].
Club gilise (pineapple); gadaibe (disc); kongomu (wood) hadufa (wood) hadoga (pine-apple) yetikwi ineri (stone)
Coconut fofo(ne) bao fofo — teri.
Cold yuyuma — dudure loola delea; [abatata].
Come tsia — yeterun lai [imaro]
Crocodile fua — fuai — —
Cuscus — ano10 — — —
Darkness tu(be) — gerenama guviti dubare
Daylight ev’ ul’ aveve11 — — — —
Die usangege — usaga lae-elu; [kelui] [nusuaka]
Dig tsie — — amatita —
Digging-stick itsive — iti — —
Dog oi(e) hu ho kovela gad)ep; [katefu]
Door akonimbe — — — —
Dress (man’s) ganinge haninga — — —
Dress (woman’s) yangile (petticoat); yamba(le) iambaro — — —
Drink nene — eu’ naida kwaiana [naro]
Ear yangolo(me) gadoro i kepapi katoli
Earring — kemang — — —
Earth (ground) bu(le), fa(le) hoa fa(la) amati kamad; [amatsi]
Eat nene — adako’ naida na)nai12; [nai] [naro]
Egg ombo(le) — obo kile’ mutube nekeo
Eye i(me) i(ng) yago tabe; [va(pe)] ita-kwaru; [itau]
Eyelash — ing’ uba — — ita-kalam
Face mede — yodoge keuwil [keu(ve)] tara-ata; [kawasata]
Far off gisa(le) busara — ainioari [ainiole] waladekatch; [lulusivelaka]
Father ba(be) — bane ati papai; [fafae; vavafu]
Fear undede — — nu)kela17 —
Feather ma(le); pame (of wing) wasa (cassowary plum) — kili’ amute atch; [akoatsi]
Finger bodol’ u’ gobe18 (index); bodol’ u’ feneme19 (middle and ring); bodol’ u’ talave20 (little finger); bodol’ u’ mame21 (thumb) naria (thumb) yaro’ goba18 lelevai; [kalaopue (index and ring); kimataliope (middle); leleva (little); amo(te) thumb] mala-tiporotch; [obido (index); upurau; kaitaita (middle); upurau; gitaguruita (ring); itarao; taravalara (little); banoe (thumb)]
Fire oki(de) uki oke )enami iziradi; [iti]
Fish garume garung unuma (?) gapila; [kapita] rapiamala; [kavila]
Flea yo(le) kasin — — —
Flesh mise — misa miluti [muditsi]
Flower sive; oyande — unida22 iadaude [ulatu]
Fly, n. sungulu(me) — sigurum tainanu; [tainamu] [muni]
Fly, v. iyei — — — —
Fog unu(me) hunu — — —
Food imbade (animal); yalove (vegetable) — — [nifite (animal); valive; kalai (vegetable)] [muditsi (animal); taraj (vegetable)]
Foot yovali, so(ge); sog’ u’ tobo (sole)23 suga; hu tobo’ (sole) sogo lomineti; [lo(ape)] ina-tiporotch; [teporotsi]
Forehead mede; ingobe (bone of eyebrow) anone (temple) mida miavi [tavatau]
Forest mavane (hunting-ground); siu(le), tsiu(le) (bush) — bu24 sule; [kalite] yaped; [buloka]
Fowl kokole — — — —
Fruit dede — — ietaube; [eadauda] ulau; [kalitu; ulata]
Garden bu(le) — — — [volomala; volofu]
Ghost sila(le) — — — —
Give indi — ide nu)inie25; [ini] [nanara]
Go gege — hego lo; [la] [taro]
Good ifa(ne) — ifi ladi; [kato] aupumara; [tsimafu]
Great baibe mataka baibe kalowo aputep; [tovenaetsi]
Hair (of head) alome ha; makoko (dressed) — auwataute; [voto(pe)] nanalĕd; [manala; manalreta].
Hair (of body) ma(le) — — auwuti; [avute] ada; [akoatsi]
Hand bodo(le); bodol’ u’-tobo (palm)26 ia; ia’tobo (palm) yaro’ uba galatopute [kalaopue] mala-kapunatch; [mala=tu portosi]
Hard kakava(ne) — — avava maradi; [unamane]
Head ade(de) hondu ha ni)adi; [ade]27 gagau; [kakao]
Head-wrap ogoupe suno — — —
Hear alele — — lanita —
Hill kume kumo bunga itavi; [maive; lavave (uninhabited); itave (crest)] la-ôâ-uta; [laoaka]
Hip ol’u’ga(ye)28 huru — — —
Hook — — kimai29 — —
Hot olola — giganfe nunali midilamolamo
House e(me); emo(ne) (communal) e(m) e geade; [kia(te); tumute (communal)] tupumagi; [dema(ki); dubumaki (communal)]
Husband a(ne) — — omen)iva; [vale; mu]30 anawab
Iron tavili31 — nani nai —
Kill adede; ememe — — [amui] [mavemara]
Knee amia amiang — —
Knife indi(ve) indi(fa) — [tiveja(ve)]32 [vesti]
Know tsitsiva — — nu)ali; [ni] [edemaka]
Leaf tu(le) idu utu valupi aukwata; [aufu; aubota]
Leg yovali; fande (shin); mude (thigh); mise (calf) furo (shin); muda (thigh) mude (thigh) wolupi (thigh); [keniame; kupuame (thigh)] alile (thigh); [inako; apota (thigh)]
Lime abe — hava [kaute] wati.
Lip ude uba udu gĕtapi ridokalule (upper); akoitale (lower); [kijtakorutsi]
Live asilando (be alive) — asihera kajli [watara (alive)]
Liver dube — hade kimaule —
Long sesada busa — [tsyani] [tovenaemita].
Louse i(ye) — hi iate [inepu].
Male avoge — — — —
Man a(ne) — a woale;[vale] kalauotoro;[abo(te); mala; abofu].
Many tale; taluvi — harut tatele;[talele] maimitara.
Mat — — — unite tau-ud.
Milk oubatsinge; oub’indidi33 (to suckle) — obo mulape apiteu.
Mirror aveve idida — — —
Moon one hama hoana oani;[one] nonitch;[onea, nonitsi].
Morning tutsi — — laliate’ govelai [kuwitue] —
Mosquito maingogo — igogesa nipope —
Mother ma(me) — uma aumen)ini34; [ine] nei; [nei, nonofu].
Mouth ambode gobang adinu nautabe; [natave, yolote] akwot;[khidatsi].
Nail (finger) fodo(le); koko (of cassowary) bodong (of toe)35 — [viloipe] [tevetsi].
Name i(ve) — — apete nitiab;[vitane].
Navel kombolu kumburu koboro oatobe; [otove] autau; [koto].
Near kugume kuguraga — amauli;[amavola] kauwari.
Neck gurube; kalolo (throat) indu (back); aroro (throat) — [kumulute] neneviro;[nelevio].
Necklace sale, sambu (shell); tsiba, [Dog’s incisors] sise [Dog’s canine] (dogs’ teeth); yakeva (pearl) sa (shell) — [telenate [Dog’s incisors]; lulate [Dog’s canine] [kulolobotsi[Dog’s incisors]; kitetsi[Dog’s canine]].
Night tu(be) — — guve’teletai[kuvite] —
Nipple ouba’ ul’ unge36 — — oalube; [okobe] apiteu.
No mi, ua(ne) — — muinu [nai].
Nose unge unga unga kiti [ki(te)] watarupu;[wata(rube)].
Nostril ung’ ul’ olo37 urorong — — —
Paddle — — bara38 — —
Pig ovo(le) (wild); ovota (tame); oleda (large); foilange (wild boar). sika o’o polu woromala; [voro(mala)].
Pot uli(ne); kodige (dish); — — [kapite; lua(pe) (dish); nau(pe) (earthen dish)]39 kaivitch; [apitsi; kuetsi; kapaitsi (earthen dish)].
Pumpkin botame; tobo(le) (goard). bata — — —
Rain yangose — yagosa iti uteli.
Rat giliminde — sui keni keniani.
Red ilalama — — boratu; [polatu] lolalumala.
Rib auale awari — [malupe] [elavotsi].
River yu(ve) — — ipe everi.
Road enambe; foida (along flank of mountain) enambo enaba kani abatu.
Root okasili — okusi kilu’ mute mudene.
Rope knoage — yu pumave; [pumave inate] pemarap; [leka; vilape].
Sago balck’ u; ta(ye)40 — — — —
Salt ama(ne) hanamo ama limanevi [yota].
Sand sanga(ve) — soana nunu [utsiaio].
Scratch fifiete; sisilimi (one’s self) — — malitana —
Sea ise — isa — tapala.
See ariri — — na)nukava41 [italara].
Shadow sove; abebe; avevene (of object); — — ala utupapu.
Skin ode — hode gotipe; [kotsi(pe)] komotoro; [kalukalutsi].
Sky asolo(ne) asoro — [manape] abat; [abatsi].
Sleep imaritade — — utewu; [utevoi] [voile; waro (rest)].
Small kisi; aka(ne); kisiaka(ne) (very) ami’aga kisibaga eveeve peipu; [utsiaitsi].
Smoke iso(ne) isong isōā etaivi [itiaulo].
Snake tsivili — hemai43 nai; [kovo] toiepe; [toepo].
Soft safe(le) — — tamenu; [oluolue] ketitau; [peopeo].
Sour beekoi (bitter) — — — —
Speak ave(te) — — tananipa; [te] [wade].
Spear eme(le); idika (with barbs of cassowary claws) himi(ra) hemi — inari.
Spit sabete — — luiteta —
Spittle sabe — — — —
Stand yu — — lugila; [kilai] [lavaka].
Star alile duba44 harira tui; [imuli] kapu.
Stay vayu — — loia —
Stone bute io butia eviti; [evi(te)] geleo; [kile].
Sugar-cane ale teba45 — tu(ami) apiu; [api].
Sun eve ewu(ri) eurima wati; [vata(ve)] stamari; [kita].
Sweet bebena — — — —
Sweet potato kupa kupe gupe gupe; [kupeame; vetoe] kouwai; [vetore].
Taro munde munda mude ku(we) gamach; [gimale].
Taste, v. tovogi — — — —
Thick kakava(ne) — — [evoevotupi] inĕp.
Thin fafale; garibe — — [itape] krawida.
Tobacco vilu (native); kuku (foreign); matsika (stick) ewuta — [emuna(te) (native)] [munamuna (native)].
To-day audati — — kailili [tetefa; vae].
Tomohawk so(ve) so(nda) — [amu(te)] —
To-morrow aiti — — kila [kavokae].
Tongue usese asisino asiesa aivi tananio; [tzinao].
Tooth ato(le) usi46 atu noto(ab); [noto(ape)] kitira; [rita (tsi)].
Tree i(ye) i (wood) i enade; [ea(te)] ida.
Valley ole (below) horo — — —
Village e(me) haru eda geade; [kia(te); mai(te)] deata; [dela].
Water yu(ve) iu eu(wa) i(pe) eweo; [eveo; evori].
Weep andavel’ete; availili — — kowaitai [inivade].
White kogola; fofoye (ash colour) — foa ilitu unimala; [aela].
Wife amu(le) — — omen)iva47; [iva] anamara.
Wind gubu(le) — gubu(ra) kavi; [oive] tamara; [tsinu].
Wing geoge; fala(le) (feathers); pilulupe (of bat) — — — —
Woman amu(le) mamo48 amu iva anakave; [anatemada, anakave; anafu].
Wrist bodul’ u’ gurube49 ia’ u’ gidiba — — —
Yam ai(ne) — hain loite darai; [tarae].
Yellow yangogona50 — yarem epe katech.
Yes e — — namoade —
Yesterday arima — — kila [orivafari].