← Table of contents
The Mafulu

A Comparative Vocabulary of the Fuyuge, Afoa, and Kovio Languages

Reading edition

Prepared by Sidney H. Ray, M.A.

[From the MSS. of Rev. Father Egedi, Rev. P.J. Money, and Dr. W.M. Strong. Words in square brackets from “Antropos,” II., pp. 1016–1021. Cf. Appendix V.]

Mafulu Kambisa Korona Afoa Kovio

Adze so(ve) so(nda) itau kealeve labian)ed

Ankle sog’ u’ kodabe1 segikanan2 — — —

Areca-nut kese kesi soroma iluve; [vonuve] koveo; [auliri-koyo]

Arm bodo(le); matange (shoulder) ia; kosa (shoulder) ya kalab; [kala(pe)] malau; [malao]

Armlet koio(ne) (cane); matsi(ne) (shell) ino (cane) — [torite; litsi] [loria]

Arrow fod’ u’ komome — fode — [kilelupa]

Ashes foye hoi — enamiro3; pita; [sepe] iziuvate; [itekamite]

Backbone bane bano — [momo(pe) (back)] —

Bad ko(ye) — ko k=o=ali kep)ip; [amifu]

Bag, Basket anon(ne) ha(netted) — [lamui] [lamui]

Bamboo bione; e(re) (pipe) e tobo4 ila; [vioni; ila (pipe)] nelele; [pidele; nerele (pipe)]

Banana ambe — haba pelai teri; [teli]

Barter davani — — tvatava5 —

Beard anama(le) hanama — — —

Belly ombo(le) hombo (stomach) obo aniami; [aniame (abdomen); kutote (belly)] dapoale; [data]

Belt (waist string) ganinge; ganingame (bark); tafade (ratan) misu — [terite; afafe; teupe] [tabatsio; talakota]

Bird nembe neba nebe kile id)ep; [ite]

Bite angale (of men); itede (of dog) — — kanaiva —

Black dube — duba lumatu alolamala; [tumuta].

Blood tana(le) — tana ilive uiau-toro; [ueho].

Boat — — asi6 — —

Body mule — — [kotsi(pe)] ulan-utoro ; [koki].

Bone fude — ufudi kemiabi kateleru.

Bow, n fode — fode — —

Bowels taride; gige — — [kimu(ve)] [tsikamaki].

Branch bodo(le); gobe (young) — uga ietami litaud

Breast ouba duda; kononda7 (chest); bononga (breast-bone) — talate [opipe] apiteu; [apetei (woman’s)].

Bring yetsia (up); yayeitsie (down) — neda ainakava [boale?].

Bury mudi — — alota —

Butterfly keneke — kaneke gotaubi —

By an Bye dedi; ido(ve) (not yet) gadavi — [epe (not yet)] —

Cane yokome; seene (ratan) ongo — — —

Charcoal — urugum orugu (ena)imiti8 —

Cheek omenge hanan — — —

Chest kavale kononda konode kaluvi lipat; [ulako].

Chief ame(de) — — — —

Child mele; ese (son); ame(le) (girl); ayame(le) (small) isa; isoko (boy); amuri (girl) isia lu [lu; pie (boy); epi (girl)] nekeotoro; [koemala; feimala (boy); nalemala; etaofu (girl)].

Chin ana ana — [natau(pe)] [akumare].

Claw (of bird) fodo(le) — bodo9 kila karabe —

Cloth (native) kogo(ve) hudo — [etape] [tsimika].

Cloud unu(me) — — ulua; [ponive] unida; [lariatsi].

Club gilise (pineapple); gadaibe (disc); kongomu (wood) hadufa (wood) hadoga (pine-apple) yetikwi ineri (stone)

Coconut fofo(ne) bao fofo — teri.

Cold yuyuma — dudure loola delea; [abatata].

Come tsia — yeterun lai [imaro]

Crocodile fua — fuai — —

Cuscus — ano10 — — —

Darkness tu(be) — gerenama guviti dubare

Daylight ev’ ul’ aveve11 — — — —

Die usangege — usaga lae-elu; [kelui] [nusuaka]

Dig tsie — — amatita —

Digging-stick itsive — iti — —

Dog oi(e) hu ho kovela gad)ep; [katefu]

Door akonimbe — — — —

Dress (man’s) ganinge haninga — — —

Dress (woman’s) yangile (petticoat); yamba(le) iambaro — — —

Drink nene — eu’ naida kwaiana [naro]

Ear yangolo(me) gadoro i kepapi katoli

Earring — kemang — — —

Earth (ground) bu(le), fa(le) hoa fa(la) amati kamad; [amatsi]

Eat nene — adako’ naida na)nai12; [nai] [naro]

Egg ombo(le) — obo kile’ mutube nekeo

Elbow bodol’u’ kodabe13 hukanan14 ya’ koba oma’ kaluve mala-gagoboro

Eye i(me) i(ng) yago tabe; [va(pe)] ita-kwaru; [itau]

Eyebrow ingob’ u’ male15 ing’ ode16 — — ita-dunali

Eyelash — ing’ uba — — ita-kalam

Face mede — yodoge keuwil [keu(ve)] tara-ata; [kawasata]

Far off gisa(le) busara — ainioari [ainiole] waladekatch; [lulusivelaka]

Father ba(be) — bane ati papai; [fafae; vavafu]

Fear undede — — nu)kela17 —

Feather ma(le); pame (of wing) wasa (cassowary plum) — kili’ amute atch; [akoatsi]

Finger bodol’ u’ gobe18 (index); bodol’ u’ feneme19 (middle and ring); bodol’ u’ talave20 (little finger); bodol’ u’ mame21 (thumb) naria (thumb) yaro’ goba18 lelevai; [kalaopue (index and ring); kimataliope (middle); leleva (little); amo(te) thumb] mala-tiporotch; [obido (index); upurau; kaitaita (middle); upurau; gitaguruita (ring); itarao; taravalara (little); banoe (thumb)]

Fire oki(de) uki oke )enami iziradi; [iti]

Fish garume garung unuma (?) gapila; [kapita] rapiamala; [kavila]

Flea yo(le) kasin — — —

Flesh mise — misa miluti [muditsi]

Flower sive; oyande — unida22 iadaude [ulatu]

Fly, n. sungulu(me) — sigurum tainanu; [tainamu] [muni]

Fly, v. iyei — — — —

Fog unu(me) hunu — — —

Food imbade (animal); yalove (vegetable) — — [nifite (animal); valive; kalai (vegetable)] [muditsi (animal); taraj (vegetable)]

Foot yovali, so(ge); sog’ u’ tobo (sole)23 suga; hu tobo’ (sole) sogo lomineti; [lo(ape)] ina-tiporotch; [teporotsi]

Forehead mede; ingobe (bone of eyebrow) anone (temple) mida miavi [tavatau]

Forest mavane (hunting-ground); siu(le), tsiu(le) (bush) — bu24 sule; [kalite] yaped; [buloka]

Fowl kokole — — — —

Fruit dede — — ietaube; [eadauda] ulau; [kalitu; ulata]

Garden bu(le) — — — [volomala; volofu]

Ghost sila(le) — — — —

Give indi — ide nu)inie25; [ini] [nanara]

Go gege — hego lo; [la] [taro]

Good ifa(ne) — ifi ladi; [kato] aupumara; [tsimafu]

Great baibe mataka baibe kalowo aputep; [tovenaetsi]

Hair (of head) alome ha; makoko (dressed) — auwataute; [voto(pe)] nanalĕd; [manala; manalreta].

Hair (of body) ma(le) — — auwuti; [avute] ada; [akoatsi]

Hand bodo(le); bodol’ u’-tobo (palm)26 ia; ia’tobo (palm) yaro’ uba galatopute [kalaopue] mala-kapunatch; [mala=tu portosi]

Hard kakava(ne) — — avava maradi; [unamane]

Head ade(de) hondu ha ni)adi; [ade]27 gagau; [kakao]

Head-wrap ogoupe suno — — —

Hear alele — — lanita —

Hill kume kumo bunga itavi; [maive; lavave (uninhabited); itave (crest)] la-ôâ-uta; [laoaka]

Hip ol’u’ga(ye)28 huru — — —

Hook — — kimai29 — —

Hot olola — giganfe nunali midilamolamo

House e(me); emo(ne) (communal) e(m) e geade; [kia(te); tumute (communal)] tupumagi; [dema(ki); dubumaki (communal)]

Husband a(ne) — — omen)iva; [vale; mu]30 anawab

Iron tavili31 — nani nai —

Kill adede; ememe — — [amui] [mavemara]

Knee amia amiang — —

Knife indi(ve) indi(fa) — [tiveja(ve)]32 [vesti]

Know tsitsiva — — nu)ali; [ni] [edemaka]

Leaf tu(le) idu utu valupi aukwata; [aufu; aubota]

Leg yovali; fande (shin); mude (thigh); mise (calf) furo (shin); muda (thigh) mude (thigh) wolupi (thigh); [keniame; kupuame (thigh)] alile (thigh); [inako; apota (thigh)]

Lime abe — hava [kaute] wati.

Lip ude uba udu gĕtapi ridokalule (upper); akoitale (lower); [kijtakorutsi]

Live asilando (be alive) — asihera kajli [watara (alive)]

Liver dube — hade kimaule —

Long sesada busa — [tsyani] [tovenaemita].

Louse i(ye) — hi iate [inepu].

Male avoge — — — —

Man a(ne) — a woale;[vale] kalauotoro;[abo(te); mala; abofu].

Many tale; taluvi — harut tatele;[talele] maimitara.

Mat — — — unite tau-ud.

Milk oubatsinge; oub’indidi33 (to suckle) — obo mulape apiteu.

Mirror aveve idida — — —

Moon one hama hoana oani;[one] nonitch;[onea, nonitsi].

Morning tutsi — — laliate’ govelai [kuwitue] —

Mosquito maingogo — igogesa nipope —

Mother ma(me) — uma aumen)ini34; [ine] nei; [nei, nonofu].

Mouth ambode gobang adinu nautabe; [natave, yolote] akwot;[khidatsi].

Nail (finger) fodo(le); koko (of cassowary) bodong (of toe)35 — [viloipe] [tevetsi].

Name i(ve) — — apete nitiab;[vitane].

Navel kombolu kumburu koboro oatobe; [otove] autau; [koto].

Near kugume kuguraga — amauli;[amavola] kauwari.

Neck gurube; kalolo (throat) indu (back); aroro (throat) — [kumulute] neneviro;[nelevio].

Necklace sale, sambu (shell); tsiba, [Dog’s incisors] sise [Dog’s canine] (dogs’ teeth); yakeva (pearl) sa (shell) — [telenate [Dog’s incisors]; lulate [Dog’s canine] [kulolobotsi[Dog’s incisors]; kitetsi[Dog’s canine]].

Night tu(be) — — guve’teletai[kuvite] —

Nipple ouba’ ul’ unge36 — — oalube; [okobe] apiteu.

No mi, ua(ne) — — muinu [nai].

Nose unge unga unga kiti [ki(te)] watarupu;[wata(rube)].

Nostril ung’ ul’ olo37 urorong — — —

Paddle — — bara38 — —

Pig ovo(le) (wild); ovota (tame); oleda (large); foilange (wild boar). sika o’o polu woromala; [voro(mala)].

Pot uli(ne); kodige (dish); — — [kapite; lua(pe) (dish); nau(pe) (earthen dish)]39 kaivitch; [apitsi; kuetsi; kapaitsi (earthen dish)].

Pumpkin botame; tobo(le) (goard). bata — — —

Rain yangose — yagosa iti uteli.

Rat giliminde — sui keni keniani.

Red ilalama — — boratu; [polatu] lolalumala.

Rib auale awari — [malupe] [elavotsi].

River yu(ve) — — ipe everi.

Road enambe; foida (along flank of mountain) enambo enaba kani abatu.

Root okasili — okusi kilu’ mute mudene.

Rope knoage — yu pumave; [pumave inate] pemarap; [leka; vilape].

Sago balck’ u; ta(ye)40 — — — —

Salt ama(ne) hanamo ama limanevi [yota].

Sand sanga(ve) — soana nunu [utsiaio].

Scratch fifiete; sisilimi (one’s self) — — malitana —

Sea ise — isa — tapala.

See ariri — — na)nukava41 [italara].

Shadow sove; abebe; avevene (of object); — — ala utupapu.

Sit tegid’ ande42 — — na)navi9 [ularo].

Skin ode — hode gotipe; [kotsi(pe)] komotoro; [kalukalutsi].

Sky asolo(ne) asoro — [manape] abat; [abatsi].

Sleep imaritade — — utewu; [utevoi] [voile; waro (rest)].

Small kisi; aka(ne); kisiaka(ne) (very) ami’aga kisibaga eveeve peipu; [utsiaitsi].

Smoke iso(ne) isong isōā etaivi [itiaulo].

Snake tsivili — hemai43 nai; [kovo] toiepe; [toepo].

Soft safe(le) — — tamenu; [oluolue] ketitau; [peopeo].

Sour beekoi (bitter) — — — —

Speak ave(te) — — tananipa; [te] [wade].

Spear eme(le); idika (with barbs of cassowary claws) himi(ra) hemi — inari.

Spit sabete — — luiteta —

Spittle sabe — — — —

Stand yu — — lugila; [kilai] [lavaka].

Star alile duba44 harira tui; [imuli] kapu.

Stay vayu — — loia —

Stone bute io butia eviti; [evi(te)] geleo; [kile].

Sugar-cane ale teba45 — tu(ami) apiu; [api].

Sun eve ewu(ri) eurima wati; [vata(ve)] stamari; [kita].

Sweet bebena — — — —

Sweet potato kupa kupe gupe gupe; [kupeame; vetoe] kouwai; [vetore].

Taro munde munda mude ku(we) gamach; [gimale].

Taste, v. tovogi — — — —

Thick kakava(ne) — — [evoevotupi] inĕp.

Thin fafale; garibe — — [itape] krawida.

Tobacco vilu (native); kuku (foreign); matsika (stick) ewuta — [emuna(te) (native)] [munamuna (native)].

To-day audati — — kailili [tetefa; vae].

Tomohawk so(ve) so(nda) — [amu(te)] —

To-morrow aiti — — kila [kavokae].

Tongue usese asisino asiesa aivi tananio; [tzinao].

Tooth ato(le) usi46 atu noto(ab); [noto(ape)] kitira; [rita (tsi)].

Tree i(ye) i (wood) i enade; [ea(te)] ida.

Valley ole (below) horo — — —

Village e(me) haru eda geade; [kia(te); mai(te)] deata; [dela].

Water yu(ve) iu eu(wa) i(pe) eweo; [eveo; evori].

Weep andavel’ete; availili — — kowaitai [inivade].

White kogola; fofoye (ash colour) — foa ilitu unimala; [aela].

Wife amu(le) — — omen)iva47; [iva] anamara.

Wind gubu(le) — gubu(ra) kavi; [oive] tamara; [tsinu].

Wing geoge; fala(le) (feathers); pilulupe (of bat) — — — —

Woman amu(le) mamo48 amu iva anakave; [anatemada, anakave; anafu].

Wrist bodul’ u’ gurube49 ia’ u’ gidiba — — —

Yam ai(ne) — hain loite darai; [tarae].

Yellow yangogona50 — yarem epe katech.

Yes e — — namoade —

Yesterday arima — — kila [orivafari].

Notes in this chapter

Explore with AITake your curiosity a little further.

Reading settings